Bolno rame

shoulder-pain1

Zglob ramena  je najgibljiviji zglob u tijelu. Anatomski je građeno tako da relativno velika glava nadlaktične kosti u doticaju je sa puno manjom zglobnom ploštinom  na lopatičnoj kosti. Stoga je rameni zglob prilično nestabilan. Dinamičku stabilnost ( stabilnost pri izvođenju pokreta) daju mu brojni ligamenti i mišići koji ga okružuju.

Promjene na mišićima, ligamentima i tetivama jedan su od najčešćih razloga koji dovode do bolnih sindroma ramena.

Kalcifikati, rupture mišića, burzitisi, upalne promjene na tetivama  samo su neki od razloga koji izazivaju bolove u području ramena.

Bolesnici početak bolova mogu povezati sa naglim pokretom,padom na rame ( ali bez prijeloma), a ponekad se bol javlja iznenada bez ikakvog mehaničkog povoda. Često se iznenadna bol javlja i u snu.

Bolovi su izrazito jaki, tako da bolesnik obično nije u stanju pomaknuti ruku bez dodatnih bolova. Zbog bolova pokreti su znatno ograničeni a onemogućene su i svakodnevne životne aktivnosti poput oblačenja, tuširanja i sl.

Prilikom pregleda, pritiskom na određena područja ramena može se pobliže odrediti  uzrok boli. Bolesnik obično štedi zahvaćenu ruku, koja ostaje priljubljena uz tijelo (abdukcijska kontraktura). Ako takvo stanje dulje potraje ili se ne liječi, može nastupiti trajno ograničenje pokreta u ramenom zglobu u gotovo svim smjerovima. Postizanje punog opsega pokreta u takvim stanjima može biti znatno otežano i dugotrajno. Upravo je stoga važno započeti liječenje akutnoga bolnog ramena što prije, i to na sljedeći način.

Bez obzira na uzrok boli i patološki supstrat, treba smanjiti bolove primjenom lokalnih obloga leda ili se bolno mjesto nekoliko minuta masira ledom, više puta na dan.
Valja spriječiti razvoj prethodno navedene kontrakture primjenom potpazušnog jastučića, čime postižemo odmak ruke od trupa. Stavljanjem jastučića pod pazuh i njegovim postupnim odmicanjem od trupa povećavamo lagano i normalni opseg pokreta.
Primjena nesteroidnih antireumatika (ili analgetika) može pomoći u sprječavanju boli, osobito u prvih nekoliko dana bolesti.
Smirenjem akutne faze, preostali bolovi mogu se ublažiti primjenom neke od analgetskih fizikalnih procedura,T ENS-a. U toj fazi načelno se izbjegava toplina zbog mogućeg pogoršanja ukočenja ramena.
Najvažnija  procedura svakako je terapija pokretom ili medicinska gimnastika, čijom primjenom treba vratiti punu pokretljivost ramenu. Vježbe se obično izvode za svakog bolesnika individualno i u rasteretnom položaju.

Tretman traje ovisno o stanju osobe, 30-60 minuta.